Političari pričama o nacionalizmu skreću pažnju sa pravih problema

Dok su lideri građanima BiH nametali vruće političke teme, stvarni život građana ostao je po strani i postajao sve teži.

Od početka 2015. godine do sada javnost je bombardovana pričama od kojih nije imala gotovo nikakve koristi, a mnoge nikad nije ni razumjela: mehanizam koordinacije, izjava o evropskim integracijama, reforma pravosuđa, ko je izdajnik u RS, da li je stvaran ili falsifikovan potpis ministra Dragana Mektića na formiranje neke radne grupe u Sarajevu.

Ništa manje energije nije prosuto ni oko kredita Milorada Dodika, njegovog sudskog procesa za klevetu protiv Mladena Bosića, odustajanja od referenduma o pravosuđu BiH, zahtjeva opozicije da Dodik podnese ostavku, njihovog „tajnog plana“ za rušenje vlasti, Dodikove tužba protiv samog sebe ili oko prijetnje osvetom Igoru Crnatku. Na sve to došli su protesti i kontraprotesti u Banjaluci, te nacionalistički sukobi zbog objave popisa stanovništva i referenduma o Danu Republike.

U tom periodu, činjenice koje život znače ostale su u zapećku, a većina ih zvuči – pesimistično. Od 1. maja ove godine u RS je struja za domaćinstva skuplja 5,4 odsto, a za privredu 3,4 procenta. Bez posla je 131.927 osoba, a prema procjenama, oko 80.000 njih hljeb zarađuje na crno.

Siva ekonomija godišnje odnese trećinu BDP, odnosno oko tri milijarde KM. Prosječna plata u RS od 838 KM nije dovoljna ni za osnovne troškove života, a najniže zarađuju radnici u privredi. Blizu 84.000 radnika prijavljeno je na platu do 500 KM. Prosječna penzija je godinama 320 KM, ali mnogi penzioneri primaju minimalnih 180 maraka. Više od 150.000 građana su “socijalni slučajevi”.

Profesor političkog marketinga na Banjaluka koledžu Mladen Mirosavljević tvrdi da političke stranke nametnutim temama, uglavnom nacionalnim, nastoje skrenuti pažnju sa životnih tema i problema koji nas čekaju.

– Možda su upravu i oni koji tvrde da građani ne žele čuti istinu, pogotovo ako ona zvuči pesimistično, i radije slušaju lažna obećanja, živeći u uvjerenju da će sve probleme riješiti neko drugi. Naravno, na bezbolan način po njih. Dovoljno je takođe pogledati medije pa uočiti da je odavno zavladalo propagandno i tzv. “žuto” novinarstvo, koje je upravo u funkciji skretanja pažnje sa pravih problema – kaže Mirosavljević za „EuroBlic“.

Zaduženja

Vlada RS se prošle godine putem hartija od vrijednosti zadužila za 407,6 miliona KM, a ove godine 375 miliona KM, plus 51,2 miliona KM kredita MMF.

Obaveze privrede RS rasle su u posljednjih nekoliko godina prosječno za oko 600 miliona KM godišnje, a u prošloj godini su dostigle čak 15,5 milijardi KM.

Propale su dve banke – Bobar i Banka Srpske, a u njima desetine miliona KM depozita budžetskog novca.

 

Euro Blic