Biti penzioner u BiH: Tamo gdje prestaje siromaštvo, a počinje glad

U BiH živi oko 650 000 penzionera, a Milanka Radonjić je samo jedna od čak 70 posto penzionera koji primaju penziju u visini od 326 maraka i kojima je to jedini izvor primanja u domaćinstvu. Postavlja se pitanje kako i šta dalje? Šta je sa reformom penzionog sistema o kojoj se već godinama govori? Da li se sprovodi i kada se mogu očekivati neki konkretni rezultati?

Milanka Radonjić iz Gradiške živi od penzije od samo 326 maraka. Ima šećernu bolest i osteoporozu, pa najviše novca izdvaja za lijekove. Penzija joj, kaže, nije dovoljna za život, i ne bi uspjela bez pomoći sina i kćerke.

“Najveći broj penzionera živi kao i ja – sastavlja kraj s krajem. Nismo zaslužili da u ovim godinama gledamo hoćemo li sutra imati šta pojesti, hoćemo li uspjeti platiti grijanje. Kako žive i prežive oni koji nemaju pomoć porodice, zaista ne znam. Od 300 maraka, šta čovjek može priuštiti nakon što poplaća račune i kupi lijekove?, pita se naša sagovornica.

U BiH živi oko 650 000 penzionera, a Milanka je samo jedna od čak 70 posto penzionera koji primaju penziju u visini od 326 maraka i kojima je to jedini izvor primanja u domaćinstvu.

Situacija je posebno loša jer bi se uskoro mogao izjednačiti broj zaposlenih i broj penzionera u našoj zemlji. Trenutno je taj omjer 1,13:1, što znači da sistem međugeneracijske solidarnosti više ne može opstati.

Postavlja se pitanje kako i šta dalje? Šta je sa reformom penzionog sistema o kojoj se već godinama govori? Da li se sprovodi i kada se mogu očekivati neki konkretni rezultati?

Republika Srpska provela reformu, ali od nje nema koristi

Kao i obično, dva bh. entiteta imaju različit pristupi reformi penzijskog sistema.

Tako je Republika Srpska reformisala penzioni sistem 2011. godine, a novi zakon o PIO je u primjeni od 1. januara 2012. Međutim, i nakon brojnih promjena, sredstva se i dalje obezbjeđuju od doprinosa. A posljednjom zakonskom izmjenom krajem prošle godine – isplatom penzija prema trezorskom poslovanju – penzioneri u ovom entitetu su praktično postali budžetski korisnici.

Novine koje je donio ovaj zakon jesu  stimulisanje dužeg rada, pravednija preraspodjela, uz održavanje elemenata socijalnog karaktera, uvođenje bod sistema, koji daje blagu prednost onima koji duže rade,  obezbijeđena je zaštita pojedinih kategorija, uvedeno obavezno-godišnje usklađivanje penzija, itd.

Penzioneri u RS su bili zadovoljni ovim zakonskim rješenjem, međutim, problemi i nezadovoljstvo su uslijedili donošenjem još nekih zakona i odluka, koje su na kraju imale veću snagu nego ovaj reformisani zakon.

Kako je za naš portal rekao Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, pojedine grupe su za sebe tražile posebnosti i to je problem koji je pokvario Zakon o PIO RS.

„Napravili smo i dobili zaista jedan bolji zakon od onoga koji smo ranije imali, ali, naknadno su doneseni neki zakoni i odluke koji su ugrozili ciljeve reforme. Tako je, primjera radi, Zakonom o ostvarivanju prava na penziju profesionalnih vojnih lica iz 2013. godine, omogućeno da vojna lica u penziju mogu ići kada god žele, na teret penzijskog sistema, a to ne stoji u Zakonu o PIO. Dakle, tim zakonom je vojnim licima dato posebno pravo koje je veće od prava drugih ljudi. To je ta naša nevolja. Drugo, dali smo beneficirani staž policiji, a dato im je i pravo da, čim navrše 40 godina, idu u penziju, a niko nije uveo dodatni doprinos koji imaju druge države za beneficirani staž, tako da penzijsko osiguranje  i ovdje ostaje kratkih rukava. Sa benificiranim radnim stažom, policajci mogu realno raditi 32 godine i otići u punu penziju, a da ništa dodatno nije plaćeno. Imamo čak i posebno rješavanje penzijskih prava kroz Zakon o radu, koje je opet upitno da li je u skladu sa Ustavom i treba li uopšte to rješavati sa više zakona, kada imamo penzioni zakon“, priča za Buku Rakulj.

Dodaje i da se dodatni zakoni i odluke nisu donosili, već da je ostao na snazi samo zakon iz 2012. god. danas bi život penzionerima bio daleko bolji. Ovo sada, smatra Rakulj, nije život dostojan čovjeka.

„Svake godine je sve gore. Tako ove godine živimo lošije nego prije dvije godine, povećan je porez na nekretnine, izdvajanja za lokalne namete su daleko veća,  struja je skuplja, a penzija je onakva kakva je bila 2014. godine. Ovo je mučenje, a ne život dostojan čovjeka“, ističe Rakulj. Dodaje i da su penzioneri iz iz ovoga entiteta zatražili da se još jednom razmotre i sagledaju posljedice naknadnih zakonskih rješenja i intervencija. Od odgovora nadležnih zavisiće i dalji koraci penzionera u RS.

Federacija BiH u iščekivanju reforme

Što se tiče drugog bh. entiteta Federacije BiH, ovdje je u pripremi novi zakon o PIO-u. Isti će uskoro biti u parlamentarnoj proceduri i do kraja ove godine trebalo bi da stupi na snagu.

Da se radi o zakonu i reformi koji je od ključne važnosti za penzionere, ali i za finansijsku stabilnost penzionog sistema smatraju i penzioneri, ali  i federalni Ministar rada i socijalne politike i potpredsjednik Vlade FBiH Vesko Drljača. Prema njegovim riječima, novi Zakon o PIO  i uvođenje trezorskog poslovanja doprinijet će stabilizaciji penzionog sistema, redovnoj isplati penzija i jačanju financijske stabilnosti Federalnog zavoda PIO.

„Reforma nam je neophodna jer u Federaciji BiH trenutno imamo oko 420.000 zaposlenih i 398.000 penzionera. Da bi penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti, kakav je sve ove godine bio na snazi, bio održiv, potrebno da na jednog penzionera rade bar četiri radnika. Kod nas to odavno nije tako i vjerujem da će novi zakon i reforma koju ćemo provesti dati odlične rezultate“, rekao je Drljača.

Novina koju donosi ovaj zakon jeste sistem utvrđivanja visine penzija uvođenjem bodovne formule, čime bi se visina penzije bazirala na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, tako da automatizmom dolazi do određenog stepena pravičnosti, jer će osobe koje više izdvajaju imati i više penzije. Nova zakonska rješenja su, između ostalog, pooštrila i uslove za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, predviđeni su mehanizmi zaštite najugroženijih kategorija kroz najnižu penziju, a stvoren je i zakonski okvir za uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž.

Novim zakonom nije predviđeno povećanje godina starosti, niti potrebnog penzijskog staža, a uvedena je mogućnost starosne penzije sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

I predsjednik Saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH Omer Omerefendić  vjeruje da penzionere može spasiti jedino reforma penzionog sistema. On tvrdi da se penzioni sistem održava samo zahvaljujući enormno niskim penzijama u oba entiteta, da su penzioneri odavno na rubu, te da ne žive više u zoni siromaštva, već u zoni gladi.

“Na poboljšanju socijalne karte stanovništva godinama već ništa nije urađeno, dubioza FZ PIO je dotakla dno, sve je veći broj nezaposlenih, a „rad na crno“ je postao naš standard. Sve to se reflektuje na veoma loš standard penzionera. Krajnje je vrijeme da se provede reforma penzionog sistema i vjerujem da je to izlaz. Aktivno smo radili na ovom zakonu i mislim da on, ukoliko se bude poštovao i provodio, može donijeti boljitak svima”, rekao je za naš portal Omerefendić.

Reforma penzionog sistema je neophodna. Taj proces jeste naporan i dugotrajan, ali isto tako naporno su radili i većina onih koji su danas penzioneri. Ne smijemo dozvoliti da te generacije danas žive od milosti i kontejnera. Takođe, ne smijemo zaboraviti da se za nekih 20 do 30 godina možemo naći u istoj situaciji kao i današnji penzioneri.

 

Buka/Tatjana Čalić