Prazne rafe u banjalučkom Crvenom krstu

Zalihe u skladištu Crvenog krsta su minimalne i ne mogu zadovoljiti sve potrebe onih kojima je pomoć potrebna, jer grad ne izdvaja novac za funkcionisanje rada Crvenog krsta, kao ni za njegove programske aktivnosti, rekla je Željkica Ilić, sekretar banjalučkog Crvenog krsta.

“Donacije donose sami građani i to najčešće penzioneri koji imaju sluha i osjećaja za najugroženije stanovništvo, a mi na osnovu malih količina prikupljene hrane pravimo pakete. Zalihe su toliko minimalne da jednostavno ne možemo zadovoljiti sve potrebe ljudi i ‘gasimo požar’ tamo gdje je najneophodnije”, istakla je Ilićeva.

Ona je navela da su se iz godine u godinu novčana sredstva, koja je grad izdvajao za njihov rad, smanjivala. “Tako smo ove godine dobili samo 500 KM.

Kad se podijele preostale zalihe hrane koje su minimalne i ne mogu da podmire sve potrebe ugroženog stanovništva – nećemo imati ništa”, naglasila je Ilićeva.

Grad za rad javne kuhinje, koja posluje u sastavu Crvenog krsta, na mjesečnom nivou izdvaja 31.000 KM, a taj iznos se posljednje četiri godine nije mijenjao. U javnoj kuhinji svakog radnog dana, osim nedjelje, priprema se 435 obroka.

“Cijene divljaju svaki dan i pored toga nekako se uklapamo da korisnicima podijelimo obroke. Grad uskoro treba da radi budžet za sljedeću godinu, tražila sam povećanje broja korisnika u javnoj kuhinji, za šta postoji realna potreba i povećanje novčanih sredstava, kao i dodjelu novca za programske aktivnosti Crvenog krsta”, rekla je Ilićeva.

Slobodan Gavranović, gradonačelnik, kazao je da prazne rafe u Crvenom krstu treba da pune svi, a ne samo budžet grada.

“Donacije treba prikupljati od građana, preduzeća, ustanova, institucija… Možda je bolje da jedan ručak od brojnih reprezentacija iz javnih ustanova završi na policama Crvenog krsta.

Izdvajamo za rad javne kuhinje, a adresa grada Banjaluka ne može biti jedina adresa na koju će se ljudi iz Crvenog krsta obraćati”, prokomentarisao je Gavranović.

 

Nezavisne